Burnout se može dogoditi baš svima. Ne samo onima koji rade na društvenim mrežama.
Govorim to s pozicije nekoga tko je burnout iskusio više od jedan put baveći se novinarskim poslom. Na žalost, ovo stanje moguće je doživjeti više puta osobito ako se bavite stresnim poslom.
U ovom tekstu odlučila sam s vama podijeliti moje iskustvo tempirajući ga baš u doba kada većina željno očekuje bar tjedan dana godišnjeg odmora. I ne samo da je ovo doba kada su ljudi željni odmora od posla, već pojačano žude za opuštanjem i slobodom nakon covid lockdowna, ali i mogućih najava novih zatvaranja i mjera.
Među njima je, sigurna sam, mnogo onih koji su već poprilično sagorjeli na poslu.
Jeste li znali da se pojam burnout, kojega u Hrvatskoj zovemo i sindrom izgaranja na poslu, prvi put pojavio još 1970. godine? Tada ga je prvi put upotrijebio američki psiholog Herbert Freudenberger, kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u zanimanjima koja su usmjerena pomaganju drugima.
Mislio je pri tom na liječnike, medicinske sestre i tehničare koji često osjete simptome burnouta pomažući bolesnima. Zamislite samo koliko je ljudi iz ove struke pod ovakvim stanjem u ovom trenutku?!
Danas je poznato da svi možemo doživjeti burnout bez obzira na zanimanje.
Kako sam u međuvremenu i sama promijenila radno mjesto i zanimanje, od novih kolega koji se bave digitalnim marketingom čujem kako je burnout jako popularan i kod digitalaca, posebno onih koji rade na društvenim mrežama.
Nikakvo čudo!
Zar nam se život gotovo u potpunosti nije sveo na online od veljače 2020.?
Što je to burnout?
Burnout je stanje emocionalne, mentalne i često tjelesne iscrpljenosti koju donosi dugotrajni i opetovani stres. Karakterizira ga iscrpljenost, umor i nemogućnost nošenja sa stresom.
Kad govorimo o burnoutu govorimo o kroničnom stresu koje nas od fizičke i emocionalne iscrpljenosti vodi ka otuđenju i cinizmu te u konačnici do smanjene učinkovitosti na poslu te manjka postignuća. Izgaranje može biti još pojačano depresijom te anksioznošću a osoba koja je potpuno zahvaćena burnoutom, više nije u stanju funkcionirati na poslu, niti u privatnom životu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovo stanje službeno je priznala 2019. godine. Stres na radnom mjestu proglasili su svjetskom epidemijom, a otada se ovo stanje još više umnožilo zbog globalne krize i sve veće nezaposlenosti.
Da je ovaj sindrom čest potvrdile su mi i Tatjana Ninić integrativni dječji i adolescenti psihoterapeut pod supervizijom i Sandra Svirčić certificirani geštalt psihoterapeut, obje iz šibenskog Centra Sinum.
„Mnogi naši klijenti potraže pomoć kad dođu u situaciju da ne funkcioniraju u privatnom ili poslovnom okruženju. Po meni je to nedostatno. Bolovanja su česta jer svi primijete prvo tjelesne simptome. Neki potraže psihijatrijsku pomoć i uzimaju medikamente. Koriste i izbjegavanja, ali time ne rješavaju problem. Ima tu i mobinga zbog njihove smanjene djelotvornosti, puno ljutnje, narušenih odnosa … Nažalost, mišljenja sam da kasno potraže pomoć.“, upozorava Tatjana Ninić.
Tatjana i Sandra dodaju kako ljudi imaju razne razloge zbog kojih oklijevaju i ne traže pomoć na vrijeme.
Kažu kako je to najčešće zbog nedostatka osobnog uvida, srama ili kad više nemaju izlaza i dođe do nasilja, razvoda, emocionalne distanciranosti, otkaza.
„Profil klijenata je raznovrstan. Jednako su zastupljeni “poslovnjaci”, liječnici, medicinske sestre ali i prodavači te ljudi iz drugih struka.“, dodaju moje sugovornice, zahvaljujući mi što pišem na ovu temu koja je po njihovu mišljenju u javnosti nedostatno zastupljena.
Kako nastaje burnout?
Niti jedna bolest ne dolazi odjednom, pa tako ni burnout. Potreban je duži period u kojem nakupljamo stres i pritisak iz dana, u dan.
Kad vaš nadređeni ili vi sami forsirate veliku količinu posla i obaveza koju treba odraditi u što kraćim rokovima, sigurno će posljedica biti izgaranje. Takve situacije u kojima ljudi osjećaju ogroman pritisak i stalnu preopterećenosti dovodi do fizičke iscrpljenosti, iritiranosti i nezadovoljstva. U tom stanju vrtite se u začaranom krugu u kojem se izmjenjuju vaša neučinkovitost u poslu, konflikti i prepirke, zanemarivanje vlastitih potreba a sve kako bi čim prije odradili nagomilane poslovne obaveze.
Ako vas ovo što sam napisala podsjeća na stanje koje vam je jako poznato a vi ga pripisujete „dobrom, starom poznatom stresu“, nemojte se zavaravati. Biti iscrpljen zbog posla je normalna reakcija na opterećenje i stres nije znak bolesti. Ali trebate znati kada ste prešli tu granicu.
Stres i burnout nisu isti
Na Međunarodni dan mentalnog zdravlja, posebno zbog COVID-19 virusa, govorilo se o burnoutu. Zbog toga je važno razumjeti razliku između stresa i izgaranja.
Simptomi su isti: umor, nedostatak motivacije itd., ali u osnovi ova stanja su različita.
Stres je osjećaj emocionalne ili mentalne napetosti često uzrokovan pritiskom na poslu ili drugim odgovornostima. Svi smo iskusili onaj čvor u želucu, kratak dah ili nesanicu.
Izgaranje je, s druge strane, stanje emocionalne, mentalne i često fizičke iscrpljenosti izazvane dugotrajnim i ponavljanim stresom koje može imati ozbiljne posljedice i za vaše fizičko i mentalno zdravlje.
Pitate se koja je to granica kad stres prerasta u burnout?
Odlično su to opisali u Poliklinici Analiza.
Odgovor se krije u jednostavnom pitanju: „Hoćete li se kad riješite obaveze i ponovno preuzmete kontrolu, osjećati sretno i zadovoljno?“ Ako je odgovor: „NE“ , nego će i dalje u vama prevladavati nezadovoljstvo, mentalna i fizička iscrpljenost, onda je to trenutak pojave „burnout sindroma“.
Ako na vrijeme ne prepoznamo znakove sagorijevanja, naše mentalno zdravlje će biti poremećeno a moguć je i srčani i moždani udar.
Evo koji su upozoravajući znakovi burnouta na koje morate reagirati čim prije.
Koji su simptomi burnouta?
- Kronični umor
- Nesanica
- Zaboravljanje i gubitak koncentracije
- Gubitak motivacije
- Ljutnja
- Anksioznost i depresija
- Pesimizam i otuđenost
- Apatija i beznađe
- Glavobolje, preskakanje srca, vrtoglavica, gastroenteralni problemi, pad imuniteta, gubitak teka
Kako prepoznati „izgaranje“ kada radite na društvenim mrežama?
Burnout na društvenim mrežama je oblik zamora koji se može dogoditi kada provodite previše vremena na društvenim mrežama.
Ako vrijeme provodite na društvenim mrežama za osobni užitak, savjet je jednostavan – uvedite tjedni post od Facebooka, Instagrama ili drugih mreža na kojima provodite sate i sate skrolajući.
Za one koji rade na društvenim mrežama ovo se može pokazati kao mnogo veći izazov. Kreiranje sadržaja, vođenje kalendara objava i „to-do lista“, objavljivanje postova, odgovaranje na komentare i poruke, kontrola i izvještavanje klijenata…
Pitate se je li uopće moguće uzeti predah od ovog posla kojega svakodnevno radite na nekoliko različitih stranica i ne biti 24h dostupni i online?
Moguće je jer postoje načini postavljanja granica između radnog vremena i privatnog života!
Na primjer, možete kreirati sadržaj unaprijed, a zatim zakazati objave za društvene mreže. Tako ćete planski i automatski objaviti svoje postove na društvenim mrežama u određeni datum i vrijeme dok se budete odmarali.
Kako spriječiti i izliječiti burnout?
Važno je pravovremeno prepoznati simptome, spavati dovoljno, baviti se tjelesnom aktivnošću, pronaći vrijeme za odmor i za sebe, imati podršku u obitelji, prijatelja, kolega, naučiti djelotvornije strategije suočavanja sa stresom, naučiti reći „NE“ ili potražiti stručnu podršku i savjetovanje – nabrojile su Tatjana Ninić i Sandra Svirčić ono što trebate napraviti kada osjetite da izgarate poput šibice.
Evo što vam još može pomoći da obnovite vašu mentalnu energiju:
#1 Redovito uzimajte dnevne pauze i godišnje odmore
Bez obzira radi li se o 10-minutnoj pauzi u vašem radnom danu, satu vremena nakon posla, odmoru tijekom cijelog vikenda ili planiranju dužeg godišnjeg odmora – važno je odvojiti vrijeme za potpuno isključivanje sa društvenih mreža.
Ako uzimate pauzu tijekom radnog dana, pokušajte u to vrijeme ne gledati e-poštu, ne odgovarati na poruke ili raditi na projektima.
To vrijedi i za ostale periode odmora. To vam omogućuje da se osvježite i vratite se poslu sa više energije.
#2 Postavite granice i recite ne
Ako ste osoba koja voli udovoljavati ljudima, reći “ne” može vam biti problem.
Borite li se s tim da uvijek kažete “da” kako biste izbjegli razočaranje ili prigovore s druge strane, razmislite o postavljanju granica.
Dobro razmislite koliko cijenite svoje zdravlje.
Da biste to učinili, procijenite svoje trenutne obveze i utvrdite što je glavni prioritet a što poslovi koji nisu bitni i hitni. Ako je vaša „to-do“ lista prepuna, napravite prioritete te organizirajte i planirajte poslove i dan po tome, neke stvari mogu biti napravljene kasnije. Kad radite na društvenim mrežama, od velike pomoći će vam biti strategija i plan objava.
I da, nemojte raditi „multitasking“! Efikasniji ćete biti ako rješavate jedan po jedan zadatak.
#3 Kad niste na poslu, radite nešto što vas usrećuje
Kada radite na društvenim mrežama, napuštanje posla može izgledati kao nemoguća misija. Bilo da se radi o isključivanju obavijesti ili zakazivanju postova na društvenim mrežama, važno je zapravo se potpuno isključiti.
Da ne biste upali u zamku rada u vrijeme odmora, pronađite neku aktivnost koja vas veseli i koja će vas okupirati toliko da nećete mariti za posao dok niste na njemu.
To može biti bilo kakav hobi ili bavljenje sportom, boravak na zraku, druženje sa obitelji i prijateljima i sl. Ne zaboravite i na dovoljno kvalitetnog sna sa isključenim mobitelom te na zdravu prehranu.
#4 Povežite se i potražite podršku
Nemojte misliti da vi jedini imate ovakve probleme.
Niste sami i ako zatražite pomoć to ne znači da ste upravo doživjeli totalnu osobnu propast.
Vaši prijatelji, članovi obitelji i suradnici mogu vam pomoći a možda su i neki od njih doživjeli isto stanje. Smatrate li da ne možete sami riješiti probleme ili se osjećate da postajete još depresivniji i ne vidite da život ima smisla, javite se psihologu ili psihijatru za stručnu podršku i savjetovanje.
U Centru Sinum u Šibeniku planirali su napraviti radionicu “Kako reći NE”, kojom bi obradile ovu temu. Međutim, nije bilo zainteresiranih polaznika. I to je znak kako se ljudi se slabo pokreću a nasušno trebaju pomoć.
Osjećate li da ste na rubu, ne oklijevajte u traženju pomoći, a ako ste u Šibeniku obratite se u Centar Sinum. Zatreba li vam, pak, pomoć oko vođenja stranica na društvenim mrežama, tu smo za vas.
